Pojam, podrijetlo i razvoj statistike

Pojam statistika dolazi od latinske riječi status, što znači stanje.

Vjeruje se da je statistika nastala sredinom 18. stoljeća zbog potrebe prikupljanja demografskih i ekonomskih podataka za zemlju. Veza između statistike i vjerojatnosti nastala je relativno kasno, tek u 19. stoljeću, iako se teorija vjerojatnosti počinje razvijati mnogo ranije. Tada je njemački fizičar i matematičar Gauss otkrio metodu najmanjih kvadrata, a cjelokupno statističko znanje tog vremena sistematizirao je Laplace.

U 19. stoljeću matematička statistika uvedena je u nove znanosti - eksperimentalnu psihologiju i sociologiju. Statistika se počinje intenzivno koristiti u prirodnim znanostima, a prije svega u fizici.

Razvoj statističkog zaključivanja usko je povezan s razvojem induktivne logike i znanstvene metode te se može reći da predstavlja matematičku osnovu tih disciplina.

Predmet statistike

Predmet statistike je prikupljanje podataka, njihova interpretacija i, na temelju tih podataka, izvođenje zaključaka o fenomenu koji je predmet proučavanja. Predmet proučavanja statistike definiran na ovaj način uključuje i sve ostale procese prikupljanja znanja o fenomenu, poput pronalaženja obrazaca u podacima itd.

Statistika je znanstveni pristup analizi podataka kako bi se osiguralo maksimalno razumijevanje, interpretacija i korisnost podataka. Podaci obično znače numeričke, kvantitativne podatke, a zadatak statistike je obraditi ih i pretvoriti u informacije.

Neka od pitanja na koja odgovaraju principi i metodologija statistike su:

  • Koje vrste podataka i koliko podataka treba prikupljati?
  • Kako organizirati i interpretirati podatke?
  • Kako analizirati podatke i donijeti zaključak?
  • Kako procijeniti snagu zaključka?

Ciljevi statistike

Glavni ciljevi statistike su omogućiti:

  • donošenje zaključaka o populaciji na temelju informacija o uzorku, što uključuje procjenu stupnja nepouzdanosti takvog zaključka i
  • dizajniranje procesa i određivanje opsega uzorkovanja tako da se na temelju tih podataka može donijeti valjan zaključak zaključak o populaciji.

Povezanost statistike s drugim znanstvenim područjima

Statistika nije grana matematike, već *autonomna matematička znanost* koja je od svojih početaka povezana s *demografijom i ekonomijom*.

Znanstvenom metodom i induktivnim zaključivanjem statistika je povezana s *filozofijom znanosti*, a naglasak statistike na učenju o podacima i predviđanju povezuje je sa *znanošću o odlučivanju* i mikroekonomijom*.

Informatika i statistika* imaju zajedničko područje, a to su podaci. Moderna statistika nezamisliva je bez intenzivne upotrebe računala, dok s druge strane razvoj statističkih metoda uvelike doprinosi razvoju informatičke teorije i prakse.