Varijabla, u svakodnevnom govoru, je nešto što je podložno promjenama, dok je konstanta nešto što je nepromjenjivo. U statistici, varijable se smatraju onim svojstvima ili karakteristikama koje mogu imati više od jedne vrijednosti.
Konstanta je svojstvo ili karakteristika koja može imati samo jednu vrijednost. Primjeri konstanti su:
- broj dana u tjednu,
- broj mjeseci u godini,
- broj sati u danu itd.
Isto svojstvo ili karakteristika može biti konstanta u jednom kontekstu i varijabla u drugom kontekstu. Na primjer, ako istražujemo koliko novca kućanstva troše mjesečno ovisno o broju djece, tada je broj djece varijabla. Ako istražujemo koliko novca kućanstvo s dvoje djece troši mjesečno, tada je broj djece konstanta, jer ima samo jednu vrijednost.
Kategoričke i numeričke varijable
Varijable se najčešće klasificiraju na temelju podataka koje sadrže. Osnovna podjela je na:
- kategoričke i
- numeričke.
Kategoričke varijable, koje se često nazivaju kvalitativnim, sadrže podatke kategorizirane u skupine ili poredane po veličini. Kategorički podaci dijele ispitanike u jasno razgraničene skupine prema određenoj karakteristici ili osobini.
Numeričke varijable često se nazivaju kvantitativnim. Numerički podaci nastaju kao rezultat mjerenja ili brojanja.
Glavna razlika između kategoričkih i numeričkih varijabli je u tome što kategoričke varijable sadrže podatke koji nemaju stvarno numeričko značenje i matematičke operacije na njima su besmislene. Numeričke varijable sadrže podatke koji nastaju kao rezultat mjerenja ili brojanja i matematičke operacije na njima imaju smisla.
Diskretne i kontinuirane varijable
Varijable se također mogu klasificirati prema vrijednostima koje određena varijabla može poprimiti. Prema ovom kriteriju, dijele se na:
- diskretne i
- kontinuirane.
Diskretne varijable su one koje mogu imati samo određeni skup vrijednosti koje su jasno odvojene jedna od druge. Diskretne varijable su, na primjer:
- broj djece,
- broj točnih odgovora itd.
Kontinuirane varijable su one koje mogu imati bilo koju vrijednost unutar raspona koji predstavlja granicu te varijable, kao što su:
- visina,
- težina,
- vrijeme itd.
Klasifikacija varijabli prema razini mjerenja
Prema razini mjerenja, varijable se mogu podijeliti na:
- nominalne,
- ordinalne,
- intervalne i
- omjerne varijable.
Nominalne varijable su one u kojima su podaci grupirani u deskriptivne kategorije, koje ne mogu se poredati po veličini. Ljudi ili stvari klasificiraju se u kategorije prema svojstvu ili karakteristici koja ih međusobno razlikuje, uz pretpostavku da su svi članovi određene kategorije isti u svojstvu koje ih je uzrokovalo da budu klasificirani u tu kategoriju.
Prilikom kodiranja nominalne varijable, svakoj kategoriji se dodjeljuje određeni broj, koji je proizvoljan. Nakon što mu se dodijeli, broj se dosljedno primjenjuje na kategoriju.
Broj služi umjesto naziva varijable i nema pravu numeričku vrijednost, što znači da se aritmetičke operacije poput zbrajanja, oduzimanja itd. ne mogu izvoditi s ovom vrstom varijable. Numerička vrijednost ne označava relativni odnos između dvije vrijednosti varijable. Na primjer, ako plavu boju označimo s 1, a crnu s 2, to ne znači da je crna boja veća od plave boje.
Nominalne varijable su kategoričke jer grupiraju podatke. Također su kvalitativne, jer bilježe kvalitetu ili karakteristiku osobe ili stvari.
Nominalne varijable su:
- spol,
- nacionalnost,
- regija podrijetla,
- bračni status itd.
Kod ordinalnih varijabli poznat je relativni položaj svakog pojedinog slučaja u odnosu na ostale.
Kod intervalnih varijabli, razlika između dvije vrijednosti može se izraziti kao broj, ali ne predstavlja njihovu relativnu razliku.
Omjerne varijable izražavaju razliku između dvije vrijednosti kao broj i predstavljaju stvarnu razliku. To je zato što omjerne varijable imaju apsolutnu (prirodnu) nulu koja označava potpuni izostanak mjerenog svojstva.
Kategoričke varijable mogu biti nominalne i ordinalne i uvijek su diskretne. Numeričke varijable su intervalne i omjerne varijable i mogu biti diskretne i kontinuirane.
Komentari (1)