SPSS
(Statistički paket za društvene znanosti)
Prva verzija programa objavljena je 1967. godine. SPSS je brzo postao jedan od najčešće korištenih statističkih programa za istraživanje tržišta, analizu anketa, medicinu i društvene znanosti. Od samog početka, autori su se usredotočili na akademske korisnike i nastojali su ga učiniti jednostavnim za korištenje i prilagoditi korisnicima koji nisu računalno pismeni. IBM je kupio SPSS 2009. godine.
SPSS je vjerojatno najpopularniji statistički softverski paket u našoj zemlji. Namijenjen je društvenim znanostima. Mnoge funkcije dostupne su putem grafičkog korisničkog sučelja i sustava izbornika, dok se napredne funkcije moraju programirati u sintaksi i nisu dostupne putem izbornika. Izbornici također generiraju sintaksu koja se može prikazati u izlazu. Programi se mogu pokretati interaktivno ili putem Production Job Facilityja. Makro jezik može se koristiti za pisanje jezičnih potprograma, a postoji i Python proširenje koje omogućuje pristup rječniku podataka i dinamičko stvaranje sintaktičkih naredbi. Python ekstenzija također omogućuje izvršavanje bilo koje R funkcije.
Ovisno o vrsti licence, cijena joj je između 1000 i 12000 USD. Implementiran je bogat skup statističkih tehnika. Osnovna licenca uključuje osnovne statističke tehnike i metode koje se koriste u društvenim znanostima, kao što su ANOVA, klaster analiza, diskriminantna analiza, faktorska analiza, regresija i korelacija, razne vrste testova, višedimenzionalno skaliranje itd.
Kupnjom dodatnih licenci dobivaju se i dodatni moduli, kao što su:
- analiza vremenskih serija.
- obrada upitnika itd.
SPSS se često koristi u biologiji i društvenim znanostima jer omogućuje vrlo jednostavno izvođenje standardnog skupa statističkih analiza potrebnih u mnogim akademskim disciplinama. S druge strane, fizičari, računalni znanstvenici i statističari skloni su neobičnijim stvarima koje se ne uklapaju lako u ove tradicionalne metode, pa se SPSS rjeđe koristi u tim područjima.
SPSS postavlja ograničenja na strukturu datoteka, tipove podataka, metode obrade i odgovarajuće datoteke, što uvelike pojednostavljuje programiranje. Podaci su uvijek u obliku dvodimenzionalne tablice u kojoj retci predstavljaju slučajeve (pojedince), a stupci predstavljaju mjerenja (varijable). Glavne vrste podataka dijele se na numeričke i tekstualne (string), uz podršku za specifične formate poput datuma, vremena i valuta.
Grafičko korisničko sučelje ima dvije kartice. Jedna prikazuje matricu podataka, a druga prikazuje metapodatke, tj. svojstva varijabli (naziv, oznaka, tip varijable itd.). Ima izvrsne mogućnosti za učitavanje i spremanje podataka u raznim formatima, uključujući pristup relacijskim bazama podataka. Uz izvorni (vlasnički) format, podaci se mogu spremiti u Microsoft Word, PDF, Excel i drugim formatima, a grafički izlaz može se spremiti u raznim standardnim grafičkim formatima.
Sljedeće značajke govore u prilog korištenju SPSS-a:
- vrlo ga je lako naučiti,
- snažniji je od Minitaba,
- najčešće korišteni paket u akademskoj zajednici i industriji,
- ima izbornik i naredbeni redak.
S druge strane, vrlo je skup i nije adekvatan za modeliranje i graničnu statističku analizu.
SAS
(Sustav za statističku analizu)
Ima vrlo kompliciran model određivanja cijena. Licencirano godišnje, s cijenom prve godine od 8.500 USD.
SAS je osnovan 1976. godine. Tvrtka bilježi neprekinut i povijesni rast dobiti u softverskoj industriji. Nove verzije objavljuju se vrlo često, što SAS čini najinovativnijim statističkim softverom. SAS je također poznat kao jedna od najboljih tvrtki za rad. Softver radi na širokom rasponu platformi.
Naredbe se izvršavaju putem naredbenog retka, iako postoji i grafičko korisničko sučelje i sustav izbornika koji obično automatizira samo generiranje SAS programa. Funkcionalnostima se može pristupiti putem aplikacijskog sučelja u obliku naredbi i postupaka. U usporedbi s programskim jezicima opće namjene, ova struktura omogućuje programeru da se manje usredotoči na tehničke detalje i način pohranjivanja podataka, a više na informacije sadržane u podacima. To briše granicu između programera i korisnika.
SAS ne provodi centralizirani pristup podacima. Najjači je u ANOVA-i, mješovitim modelima i multivarijatnoj analizi, a najslabiji u ordinalnoj i multinomnoj logističkoj regresiji te robusnim metodama.
SAS ima prednosti širokog prihvaćanja kao lidera u statističkoj analizi i modeliranju, široke upotrebe u industriji i akademskoj zajednici, fleksibilnosti i snage. S druge strane, SAS je vrlo skup i sporo se uči, no danas nudi napredna grafička sučelja (SAS Studio, Enterprise Guide) i vrhunske alate za vizualizaciju (ODS Graphics).
EViews
Orijentiran je prema ekonometrijskim analizama. Može se koristiti za opće statističke analize kao i za specifične ekonometrijske analize poput analize presječnih podataka, analize panel podataka i analize vremenskih serija.
Minitab
Nastao je 1980. na Državnom sveučilištu Pennsylvania, a cijena jedne licence je 1395 USD. Često se koristi u osnovnim tečajevima statistike jer ga je lako naučiti. Minitab se može koristiti za deskriptivnu statistiku, grafički prikaz, izračun veličine uzorka, generiranje slučajnih brojeva, regresijsku analizu itd., ali je iznenađujuće ograničen u broju implementiranih funkcionalnosti u usporedbi sa SPSS-om ili SAS-om.
Budući da ga je lako naučiti, često se koristi u školama u osnovnim tečajevima statistike. Također se široko koristi u inženjerstvu za poboljšanje procesa. Međutim, relativno je skup u usporedbi s drugim licenciranim statističkim paketima i nije prikladan za vrlo komplicirane izračune i analize, pa se obično ne koristi u akademskim istraživanjima.
Matlab
Ima elegantnu matričnu podršku i omogućuje dobru vizualizaciju. S druge strane, skup je i ima ograničen skup statističkih tehnika u usporedbi s drugim paketima. Njegov je jezik izuzetno moćan za matrične operacije i numeričko računanje, no statistički moduli su mu manje intuitivni u usporedbi s namjenskim paketima. Vrlo je dobar za razvoj novih matematičkih algoritama i vrlo je popularan u području strojnog učenja.
Obično ga koriste inženjeri jer je više orijentiran na matematiku nego na statistiku.
Komentari (0)